Bíblia CROAT
Gênesis 41
1 Poslije dvije godine usnu faraon da stoji pokraj Nila.
2 Iz Nila izie sedam krava, lijepih i debelih; pasle su po au.
3 Ali odmah poslije njih iz Nila izie sedam drugih krava, runih i mravih, te stanu uz one krave na obali Nila.
4 Rune i mrave krave poderu ono sedam lijepih i pretilih, i uto se faraon probudi.
5 Opet zaspi te usnu drugi san: sedam punih i jedrih klasova izraste na jednoj stabljici.
6 Ali, eto, poslije njih uzraste sedam klasova turih, istonjakom opaljenih.
7 turi klasovi prodru sedam jedrih i punih klasova. I faraon se probudi, i gle: bio je to san.
8 Ujutro faraon bijae uznemiren u dui, pa pozva sve arobnjake i sve mudrace egipatske: ispria im faraon svoje sne, ali mu ih nitko nije mogao protumaiti.
9 Onda progovori faraonov glavni peharnik: "Moram danas spomenuti jedan svoj propust.
10 Jednom, kad se faraon razljutio na svoje slubenike, mene i glavnog pekara stavio je u zatvor u zgradi glavnog upravitelja.
11 Usnusmo san iste noi, i ja i on, ali je svaki od nas usnuo san drugog znaenja.
12 Onda je s nama bio neki mladi Hebrej, sluga zapovjednika strae. Ispriasmo njemu svoje sne, a on nam ih protumai: kaza svakom znaenje njegova sna.
13 Kako nam ih je protumaio, tako nam se i dogodilo: mene vratie na moje mjesto, a onoga objesie."
14 Faraon odmah poalje po Josipa; izvuku ga bre-bolje iz tamnice; oiaju mu kosu, obuku novo odijelo i on stupi pred faraona.
15 Onda faraon ree Josipu: "Usnuo sam san, a nitko ga ne moe protumaiti. uo sam o tebi da moe protumaiti san im ga uje."
16 "Nita ja ne mogu", odgovori Josip faraonu, "nego e Bog dati pravi odgovor faraonu."
17 Onda je faraon pripovjedao Josipu: "U svom snu stojim na obali Nila.
18 I gle! Iz Nila izie sedam debelih i lijepih krava. Pasle su po au.
19 Poslije njih izae drugih sedam krava. Bile su mrave, vrlo rune i kotunjave. Jo nikad ne vidjeh onako runih krava u svoj zemlji egipatskoj!
20 I sedam mravih i runih krava prodru prvih sedam debelih krava.
21 Pa iako su ih progutale, nije se vidjelo da im je to u trbuhu: bile su rune kao i prije. Uto se probudim.
22 Zatim sam u snu vidio kako na jednoj stabljici uzraste sedam punih i lijepih klasova.
23 Ali poslije njih uzraste sedam klasova zgrenih, turih, istonjakom opaljenih.
24 I turi klasovi prodru sedam jedrih klasova. Kazao sam ovo i vraarima, ali nema nikoga da mi razjasni."
25 Onda Josip ree faraonu: "Faraonov je san samo jedan: Bog javlja faraonu to kani uiniti.
26 Sedam lijepih krava, to je sedam godina; sedam lijepih klasova opet je sedam godina. Tako je samo jedan san.
27 Sedam mravih i runih krava poslije njih, a tako i sedam praznih, istonjakom opaljenih klasova, oznauje sedam gladnih godina.
28 To je ono to sam ve faraonu rekao: Bog objavljuje faraonu to kani uiniti.
29 Dolazi, evo, sedam godina velikog obilja svoj zemlji egipatskoj.
30 A poslije njih nastat e sedam gladnih godina, kada e se zaboraviti sve obilje u zemlji egipatskoj.
31 Kako glad bude harala zemljom, nee se ni znati da je u zemlji bilo obilje – zbog gladi koja e doi – jer e biti vrlo velika.
32 A to se faraonov san ponovio, znai da se Bog na to zaista odluio i da e to uskoro provesti.
33 Zato neka faraon izabere sposobna i mudra ovjeka te ga postavi nad zemljom egipatskom.
34 Nadalje, neka se faraon pobrine da postavi nadglednika u zemlji koji e kupiti petinu sve etve u zemlji egipatskoj za sedam godina obilja.
35 Neka skupljaju od svakog ita za sedam dobrih godina to dolaze; neka s ovlatenjem faraonovim sabiru ito za hranu i pohranjuju ga po gradovima.
36 Neka zalihe slue za hranu u zemlji za sedam godina gladi to e snai zemlju egipatsku, tako da za gladi zemlja ne propadne."
37 Svidje se odgovor faraonu i svim njegovim slubenicima.
38 Zato faraon ree svojim slubenicima: "Zar bismo mogli nai drugoga kao to je on, ovjeka koji bi bio tako obdaren duhom Bojim?"
39 A onda faraon ree Josipu: "Otkako je sve to Bog tebi otkrio, nikoga nema sposobna i mudra kao to si ti.
40 Ti e biti upravitelj moga dvora: sav e se moj narod pokoravati tvojim naredbama. Jedino prijestoljem ja u biti vei od tebe.
41 Postavljam te, evo," ree faraon Josipu, "nad svom zemljom egipatskom."
42 Poslije toga skine faraon sa svoje ruke peatni prsten i stavi ga Josipu na ruku. Zatim zaodjene Josipa odjeom od najljepe tkanine, a o vrat mu objesi zlatan lanac.
43 Vozio se on u kolima kao njegov zamjenik, a pred njim klicahu: "Abrek! Na koljena!" Tako ga postavi nad svu zemlju egipatsku.
44 Jo faraon ree Josipu: "Premda sam ja faraon, nee nitko dii svoje ruke ni noge bez tvog odobrenja u svoj zemlji egipatskoj."
45 Faraon nazva Josipa "Safenat Paneah", a za enu mu dade Asenatu, ker Poti-Fere, sveenika u Onu. I Josip postade poznat po zemlji egipatskoj.
46 Josipu je bilo trideset godina kad je stupio u slubu faraona, kralja egipatskog. A otiavi Josip ispred faraona, putovao je po svoj zemlji egipatskoj.
47 Za sedam rodnih godina zemlja je raala u obilju;
48 on je – u tih sedam godina to ih je egipatska zemlja uivala – kupio od razliite ljetine i hranu pohranjivao u gradove, smjetajui u svakom gradu urod iz okolnih polja.
49 Tako Josip nagomila mnogo ita, kao pijeska u moru, pa ga prestade i mjeriti jer mu mjere ne bijae.
50 Dok jo ne nasta gladna godina, Josip imade dva sina koje mu rodi Asenata, ki Poti-Fere, sveenika u Onu.
51 Prvoroencu Josip nadjenu ime Manae, "jer Bog je", ree, "dao te sam zaboravio svoje tekoe i svoj oinski dom."
52 Drugomu nadjenu ime Efrajim, "jer Bog me", ree, "uinio rodnim u zemlji moje nevolje."
53 Sedam godina obilja koje je uivala zemlja egipatska doe kraju,
54 a primae se sedam gladnih godina, kako je Josip prorekao. U svim zemljama bijae glad, a u svoj zemlji egipatskoj bijae kruha.
55 A kad je i sva zemlja egipatska osjetila glad, puk zavapi faraonu za kruh; a faraon ree Egipanima: "Idite k Josipu i to god vam rekne, inite!"
56 Kad se glad proiri po svoj zemlji, Josip rastvori skladita te je Egipane opskrbljivao itom, jer je glad postala estoka i u zemlji egipatskoj.
57 Sav je svijet iao u Egipat k Josipu da kupuje ita, jer je strana glad vladala po svem svijetu.
